AGATA KRISTI
~~KRALJICA KRIMI ROMANA~~
(objavljeno u casopisu STIL, Izdanje
KURIR Beograd, 30.juli 2007. god.)
Pise: Zorica J.Markovic
Agata Kristi je najpoznatiji svetski pisac misterija zbog
cega je mnogi s pravom smatraju "kraljicom zlocina".
Sama kaze da je tema njenih romana odbrana nevinosti jer je
ona bitna, a ne greh.
Tokom knjizevne karijere koja je trajala vise od pola veka
napisala je 79 knjiga, od toga 66 kriminalistickih romana
i vise zbirki kratkih prica. Njena dela su prodata u vise
od dve milijarde primeraka sirom sveta i godinama su na samom
vrhu liste bestselera. Zaljubljenici u fini kriminalni zaplet
i danas citaju njene romane u avionima, cekaonicama, u podzemnoj
zeleznici, nestrpljivo iscekujuci kraj.
Agata Kristi rodjena je kao Agata Klarisa Meri Miler, 16.
septembra 1890. godine u Torkiju u Velikoj Britaniji kao najmladje
od troje dece americkog poslovnog coveka. Vaspitana je i skolovana
u Parizu, ali je odustala od muzicke karijere jer je bila
preterano stidljiva. Vec u pubertetu pocinje da pise pesme
i "guta" svako stivo o avanturama Serloka Holmsa
i Arsena Lupena. "Sve sto mi treba su sto i pisaca masina",
izjavila je nesudjena apotekarka iz cije su kucne laboratorije
u svet krenuli detektiv Herkul Poaro i naizgled smusena gospodjica
Marpl, spremni da rese i najzamrsenije zlocine sveta. Svoje
ideje je zapisivala u sveske, najvise vremena je trosila smisljajuci
zaplete, a ostatak na pisanje. Oni koji su je poznavali pricaju
o njenoj neurozi i opsesiji ubistvima koja joj je omogucila
tako plodnu i srecnu karijeru spisateljice.
Tajanstveni nestanak Agate
Za vreme prvog svetskog rata Agata se udala za Arcibada Kristija,
avijaticara RAF-a, sa kojim je dobila cerku Rozalind. U to
vreme radila je u bolnici gde je stekla osnovna znanja o otrovima,
sto ce joj kasnije koristiti u pisanju. Godine 1926. njen
suprug je zatrazio razvod jer se zaljubio u drugu zenu. Agata,
vec dodatno uznemirena zbog smrti majke, tada tajanstveno
nestaje sto je izazvalo uznemirenost u celoj Engleskoj. Pronasli
su je posle tri nedelje u malom hotelu gde je objasnjavala
policiji da je zapravo izgubila pamcenje. Bas u tom trenutku
izdavac Vilijam Kolins objavljuje njen roman Ubistvo Rodzera
Akrojda. Ta knjiga je ujedno oznacila i pravi pocetak njene
spisateljske karijere.
Napisala je i nekoliko knjiga sa autobiografskom tematikom
i zabavnih pustolovina sa mnogih arheoloskih ekspedicija na
kojima je ucestvovala sa svojim drugim muzem arheologom Maksom
Malovanom za koga se udala 1927. godine. Upoznali su se na
putu po Mesopotamiji. Njegov poziv joj je bio veliko nadahnuce,
tako da su zajedno proputovali ceo svet, a na putovanjima
su nastali nezaboravni romani: Ubistvo Rodzera Akrojda, Les
u sarkofagu, Ubistvo u Orijent-Ekspresu, Deset malih crnaca,
Ubistvo u Mesopotamiji, Sajam zlocina i drugi. Objavila je
65 detektivskih prica, 12 drama, 16 tomova kratkih prica,
dve poeme i knjigu za decu Zvezda nad Vitlejemom. Pod pseudonimom
Meri Vestmakot objavila je sest romanticnih romana, a prema
motivima njenih knjiga snimljeno je 22 filma.
Rodjenje Herkula Poaroa
U njenom prvom detektivskom romanu Misteriozna afera u Stajlzu,
objavljenom 1920. godine, pojavljuje se ekscentricni belgijski
detektiv Herkul Poaro, sigurno jedan od najpoznatijih izmisljenih
likova svih vremena. Poaroove "sive celije" trijumfovale
su u borbi protiv opakih zlocinaca u 33 romana i nekoliko
desetina kratkih prica. Njena drama "Misolovka"
premijerno je izvedena 25. novembra 1952. godine u londonskom
pozoristu Vest End i prikazuje se punih 40 godina puneci salu
do poslednjeg mesta. To delo je postalo do sada najduze neprestano
igran komad u istoriji pozorista. Njen poslednji objavljeni
roman "Uspavano ubistvo" ekranizovan je, cime je
jos jedan od svetski poznatih literarnih likova, gospodjica
Dzejn Marpl, dobila svoju ulogu na filmu. Ova dama se pojavila
u 12 Agatinih romana i vise kratkih prica.
Milijarda prodatih knjiga
Agata Kristi je napisala i autobiografiju koja je objavljena
tek posle njene smrti. Iako je pred kraj zivota izjavila:
"Deset godina posle moje smrti niko me se nece secati",
njen opus i dalje izaziva veliku citalacku paznju. Prema Unesco-voj
statistici, prodala je vise knjiga nego bilo koji drugi pisac
s engleskog govornog podrucja. Njena dela u dzepnom izdanju
se prodaju u milion i po primeraka godisnje, dok se na 63
druga jezika proda jos jedna milijarda njenih knjiga. Vecu
prodaju imaju samo Biblija i Kuran! Godine 1971, ovoj spisateljici
je dodeljeno najvece nacionalno priznanje, orden Britanskog
kraljevstva, a 1972. njen vostani kip se nasao u lomdonskom
Muzeju madam Tiso. Godinu dana kasnije napisala je svoj poslednji
roman, a 1975. u njenom delu Zavesa konacno je "umro"
njen najpoznatiji junak inspektor herkul Poaro. Glavni akter
njenih dela joj je jednostavno dosadio, a nekrolog mu je stampan
u Njujork tajmsu!
Moguce je savrseno ubistvo
Gde god da je bila, i u najsrecnijim i u najtuznijim trenucima,
misli su joj uvek bile usmerene na smisljanje novog scenarija
u kome ima ubistva. To ju je drzalo gotovo do same smrti.
Bila je slaba i bolesljiva kada je jednog poslepodneva pozvala
svoju prijateljicu na caj. Ova joj je u razgovoru preporucila
novi prasak za ciscenje zubne proteze. Agata je odmah zapisala
ime proizvoda i kraj toga opasku - Moze se organizovati savrseno
ubistvo ako se kao oruzje upotrebi prasak pomesan sa arsenom.
Majstor zapleta Agata Kristi je u skladu sa tim zivela i stvarala
do poslednjeg trenutka. Umrla je 12. novembra 1976. godine
u 86. godini u svojoj kuci u Volingfordu, blizu Oksforda,
u Engleskoj.
Pise: Zorica J.Markovic
zahvaljujem Kseniji, clanu naseg Kluba na poslatom tekstu
|