The Murder at the Vicarage
Ubojstvo u vikariji
Globus (Zagreb)
Jugoslavija
1975.god.
279 str.
Prevod: Ana Marija Besker
Biblioteka Djela Agathe
Christie
The Murder at the Vicarage
Umor v zupniscu
Drzavna zalozba Slovenije
(Ljubljana)
Jugoslavija
1977.god.
255 str.
Prevod: Vlasta
Pacheiner-Klander
The Murder at the vicarage
Ubistvo u vikarijatu
Narodna knjiga - Alfa
(Beograd)
Jugoslavija
1997.god.
219 str.
Prevod: Vesna Petrovic
Biblioteka Agata Kristi
knjiga br. 11
God. 1930, Glavni lik: Miss Marple
UKRATKO: "Bilo ko da ubije Pukovnika Proteroa" izjavi svestenik vitlajuci nozem
iznad svoje snicle, "ucinio bi svetu veliku uslugu!" Bila je to nesmotrena izjava
za coveka u svestenickoj odori, koja ce mu se kao bumerang vratiti samo nekoliko sati kasnije.
Od sedam mogucih ubica, gospodjica Marpl trazi osumnjicenog koji je imao i motiv i priliku.
POZORISNA
PREDSTAVA bazirana na romanu "Ubistvo u vikarijatu" postavljena u Playhouse u Londonu
16.12.1949. godine. Ulogu Miss Marple igrala Barbara Mullen. Adaptaciju romana uradili su
Moie Charles i Barbara Toy.
TV- Murder At The Vicarage,
1986(UK/BBC)
Joan Hickson (Miss Marple), Paul Eddington (Vicar Leonard Clement), Cheryl Campbell (Mrs.Clement),
Robert Lang (Col.Lucius Protheroe), Polly Adams (Anne Protheroe), James Hazeldine (Lawrence
Redding), Norma West (Mrs.Lestrange), Rosalie Crutchley (Mrs.Price-Ridley), David Horovitch
(Inspector Slack), Ian Brimble (Sergeant Lake)
Marple: The Murder at the
Vicarage (2004) (TV)
Rezija Charles Palmer, 94 min
Geraldine McEwan (Miss Jane Marple), John Owens (Photographer), Jana Carpenter (May Ainsworth),
Tim McInnerny (Rev Leonard Clement), Siobhan Hayes (Mary Hill), Rachael Stirling (Griselda
Clement), Julian Morris (Currate Dennis Clement), Mark Gatiss (Ronald Hawes), Robert Powell
(Dr. Haydock), Jane Asher (Mrs. Sylvia Lester), Janet McTeer (Anne Protheroe), Derek Jacobi
(Col. Lucis Protheroe), Angela Pleasence (Miss Hartnell), Miriam Margolyes (Mrs. Margery
Price-Ridley), Christina Cole (Lettice Protheroe )
Slike iz filma The Murder at the Vicarage (2004)
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
1. epizoda Brigadir Lucius Protheroe nikad nije bio omiljen u mjestu, ali gdica
Marple se iznenadi kad cuje s koliko se zara vikar Clement tuzi na njega. Bill Archer izasao
je iz zatvora i Mary, vikarova sluskinja, upozorava ga da se kloni brigadira koji ga kani
ponovno poslati u zatvor. Cak je i Lettice, brigadirova kci, ljuta na oca nakon incidenta
s naocitim umjetnikom Lawrenceom Reddingom. Clement uhvati Anne, brigadirovu drugu zenu
u Lawrenceovom narucju. Iduceg jutra brigadir je naden mrtav.
Uloge: Joan Hickson (Jane Marple), Paul Eddington (Leonard Clement), Cheryl Campbell (Griselda
Clement), Robert Lang (Lucius Protheroe), Polly Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine (Lawrence
Redding), Scenarist: T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes, Urednica: Ranka Horvat
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
2. epizoda Clement i Griselda posjecuju Ann koja im pokaze isjeceni portret za
koji ona smatra da je povezan s ubojstvom. Njezina veza s Lawrenceom izaziva kojekakve spekulacije
te umjetnik odluci otici iz sela. Za vrijeme nedjeljne mise vikar zamoli ubojicu da se preda.
Nedugo zatim nazove ga kapelan Hawes i odluci priznati zlocin, no onesvijesti se prije negoli
i sta kaze. Griselda i gdica Marple pozure do njegova doma gdje sve izgleda kao da je pokusao
pociniti samoubojstvo. Gdica Marple sad dobro zna tko je pocinitelj.
Uloge: Joan Hickson (Miss Jane Marple), Paul Eddington
(vel. Leonard Clement), Cheryl Campbell (Griselda
Clement), Robert Lang (brig. Lucius Protheroe), Polly
Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding),
Scenarist: T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes, Urednica:
Ranka Horvat
13.11.2006.
Svetlana Andjelic, urednik stranice, Beograd
Ubistvo u vikarijatu
je prvi Agatin roman u kome se pojavljuje gospodjica
Marpl. Donosi nam odlicne opise njenog karaktera,
samog Sent Meri Mida u kome ona zivi i u kome se
desava radnja ovog romana, kao i uvek odlicne portrete
sporednih likova i pre svega predstavlja roman koji
u sebi nosi duh malog mesta koje obicno nema mogucnost
privatnog zivota njegovih stanovnika. Sve se tu
zna - ko je kad kod koga isao na caj i o cemu se
razgovaralo. Ako se i ne zna, onda se sigurno nagadja,
ali nicija aktivnost nije mogla da bude sakrivena.
Pa ipak je neko odlucio da ubije pukovnika Proteroa
iako je znao da ce "neko sigurno videti nesto".
A mozda je upravo i racunao sa tim... Sve u svemu,
ako se do sada niste sreli sa gospodjicom Marple
u romanima Agate Kristi, a ako ste vec na ovom mestu
- sumnjam u to, predlazem da citanje pocnete upravo
od ove knjige koja ce vas sigurno ostaviti bez daha
kada je u pitanju karakter stare dame.
Radnja romana se pre svega vrti oko
istrage ubistva pukovnika Proteroa koji je bio vrlo
opake naravi, prilicno neomiljen - toliko da su
mnogi i prizeljkivali njegovu smrt... No, znamo
da su to obicno reci recene u afektu i da se niko
nece tek tako lako latiti oruzja samo da bi ispunio
svoju zelju. Ovde je, eto neko to uradio i to usred
radne sobe vikara Klementea. Protero je dosao da
razgovara sa vikarom o jednom lokalnom slucaju koji
bi se mogao opisati kao pronevera crkvenog fonda,
ovaj je po hitnom pozivu otisao da obidje jednog
coveka na samrti (kako se kasnije utvrdilo - poziv
je bio lazan) i kasnio je na sastanak sa pukovnikom.
Kad se vratio kuci zatekao ga je ubijenog. Pistolj
nije nadjen pored njega, na stolu je bilo zapoceto
pismo, kao i obicno tu je i sat na stolu, oboren,
koji je stao u odredjeno vreme (sto bi trebalo da
nam sugerise tacno vreme ubistva)... Kako se desilo
da niko nije cuo nista? U kuci su bile i vikarova
zena i sluskinja, a pucanj je morao da se cuje i
van kuce... U stvari, bas je gospodjica Marpl cula
neki pucanj, ali bilo je to kasnije nego sto je
bilo utvrdjeno vreme smrti, a i pucanj kao da je
bio drugaciji i cinilo joj se da dopire iz obliznje
sume a ne iz zgrade vikarijata koja je nasuprot
njene kuce...
U dvoristu vikarijata bila je i jedna
pomocna kucica u kojoj je ziveo Lorens Reding, mladi
slikar, za koga ce se kasnije ispostaviti da je
bio ljubavnik pukovnikove druge, mlade zene i da
su se oni u toj kucici tajno sastajali. Reding je
slikao i pukovnikovu cerku u kupacem kostimu, koja
je potajno bila zaljubljena u njega i kako se dosta
u selu suskalo o tome kako se dopusta da mlada devojka
sama boravi sa muskarcem u njegovoj sobi oskudno
odevena i kako se ta govorkanja nisu dopadala njenom
ocu koji je zahtevao da ona prestane sa poziranjem
- Letis je takodje proklinjala svog oca govoreci
na sve strane kako ga mrzi.... Da li je to bio razlog
i da ga ubije? Mrzela ga je u stvari celoga zivota
jer je godinama zivela u uverenju da joj je majka
umrla, a onda je saznala da je napustila oca pobegavsi
sa drugim... Kakav je bio prema njoj? Da li je i
nju kinjio i maltretirao? Svejedno, Letis mu nikada
nije oprostila sto zivi bez majke...
Jos neko je imao veze sa mladim slikarom.
Jos jedna zena iz Sent Meri Mida je bila sa njim
u vezi ali pre nego se udala za jednog uglednog
mestanina... Da li se i to nekako moglo odraziti
na nesrecni slucaj koji se odigrao u vikarijatu?
I doktor Stoun je bio jedan od stanovnika sela koji
je bio u sukobu sa pukovnikom. Dr. Stoun je bio
poznati arheolog koji je nadgledao radove na iskopavanju
grobnice koja je pronadjena na pukovnikovom imanju.
Prvi vikarov sused bila je nasa gospodjica
Marpl, i ona je pleveci svoju bastu, kao slucajno,
videla dosta toga - ali sve je tako protivrecno
i samo odmaze istrazi, umesto da joj pomogne...
No, opet ce ona odigrati kljucnu ulogu u resavanju
ovog slucaja svojim ostrumnim primedbama i zakljuccima.
Kao i obicno iskoristice svoju do savrsenstva usavrsenu
metodu tipa "ovo me podseca na ono"...
koju je ona smatrala jedino ispravnom: "...To
je slicno onome kad procitate rec a pri tome ne
morate da je izgovorite slovo po slovo. Dete to
nije u stanju jer nema iskustva. Ali odrasla osoba
poznaje rec, jer ju je vec cesto videla..."
Vikarova mlada zena Grizelda je bila
jedno vrlo otvoreno stvorenje koje vrlo cesto nije
pazilo o tome sta i pred kime prica i vikar ju je
cesto zbog toga opominjao. Posebno kad bi se sa
jos nekoliko zena obrela zajedno na popodnevnom
caju, tracevi su dostizali vrhunac, a Grizelda se
nije ustrucavala da pocne i da izmislja stvari.
Vikaru je to strasno smetalo i molio ju je da prestane
sa tim jer ce je na kraju neko shvatiti ozbiljno...
Ona mu je odgovarala: "Tim zenama treba
malo nemorala u njihovim sopstvenim zivotima. Onda
ne bi imale toliko vremena da ga traze kod drugih
ljudi..."
Jos jedna osoba bila je predmet ogovaranja
u Sent Meri Midu. Bila je to gospodja Lestrejndz.
Savrseno obucena, obrazovana, visoka, zgodna, plava...
Jednom recju - svetska zena resila je da se "zakopa"
u provinciji. Pitanje je - zasto? Nije se mnogo
druzila sa ostalima iz mesta, osim sa dr. Hejdokom...
a samo vece pre ubistva posetila je i pukovnika
Proteroa, tako da su stare dame opet imale temu
za ogovaranje... Pratile su svaki njen korak i nastala
bi opsta pometnja ako se u svakom momentu ne bi
znalo gde je ona... Vikara je to pomalo zabavljalo.
Komentarisao je: "Za mene je misterija
kako ljudi u ovom selu uopste jedu. Mora da jedu
stojeci kod prozora tako da mogu da budu sigurni
da im nista nije promaklo..." Da li
je mozda i misteriozna gospodja Lestrejndz imala
neke nerasciscene racune sa pukovnikom? Da li je
u pitanju bila ucena?
Kada je vikar na sam dan ubistva
licno zatekao pukovnikovu zenu u narucju mladog
slikara i kada ga je ovaj molio da to ostane izmedju
njih, vikar mu je odgovorio: "...Dragi
moj mladicu, vi podcenjujete detektivski instikt
seoskog zivlja. U St.Meri Midu svi znaju vase najintimnije
stvari. Nijedan detektiv u Engleskoj ne moze da
se meri sa usedelicom neodredjenih godina koja ima
mnogo vremena na raspolaganju..." Toliko
o drustvenom zivotu sela...
Kada je pukovnik Protero nadjen ubijen
i kada je zapocela istraga, inspektor Slak kome
je slucaj dodeljen, se susreo sa dosta teskoca.
Prvo, kako smo vec primetili, celo selo je znalo
da ce pukovnik biti na razgovoru kod vikara. Buduci
zlocinac je verovatno na prevaru izvukao vikara
iz kuce da bi pukovnik ostao sam... Ali - ko ga
je ubio...? Niko nije vidjen da ulazi u vikarijat
osim pukovnikove zene koju je videla licno gospodjica
Marpl - ali ta zena je bila samo u tesno pripijenoj
haljini i nije mogla nista da unese sa sobom a da
to ne bude primeceno... Dolazio je i mladi slikar
nesto ranije ali pukovnik tada jos nije stigao...
Ubrzo se slikar Lorens Reding prijavio policiji,
doneo pistolj za koji je nepobitno utvrdjeno da
je koriscen u ovom zlocinu - ali se jos brze utvrdjuje
da on nikako nije mogao to da ucini...
Policija je zgranuta jos jednim priznanjem
- i mlada pukovnikova zena se prijavljuje policiji
da je ONA to uradila - ali i to se ubrzo dokazuje
kao nemoguce... Policija shvata da su u stvari hteli
samo da zastite jedno drugo, znajuci da ce najpre
biti osumnjiceni za ovaj zlocin... Inspektor Slak
misli da su neozbiljni i detinjasti, tragajuci i
dalje za pravim ubicom... Medjutim, poznavajuci
osobine stanovnika St.Meri Mida znamo da ce imati
jako tezak zadatak da ispitujuci svakoga stvori
neku realnu sliku o desavanjima tog popodneva kada
je izvrsen zlocin, tim pre sto je uzbudjenje lokalnog
stanovnistva bilo vrlo veliko ako se uzme u obzir
da bar 15 godina unazad u St.Meri Midu nije bilo
ubistva...
Na kraju, nasa gospodjica Marpl ipak
uzima stvar u svoje ruke na nacin koji je u stvari
privilegija njenog "kolege" Poaroa...
Ona zaprepascenom vikaru, inspektoru Slaku i pukovniku
Melcetu koji je takodje vodio ovaj slucaj do detalja
opisuje nacin na koji je planiran i izvrsen zlocin,
kao i nacin na koji je ubica isplanirao i svoj alibi...
Ali obzirom da su to sve bila samo njena uverenja,
ma koliko ona stajala iza njih, bio im je potreban
dokaz... a tu ona preuzima svoju ulogu po kojoj
ce i u kasnijim romanima biti poznata. Napravice
malu zamku ne bi li se ubica sam otkrio... Njen
plan je naravno uspeo i inspektor Slak je dobio
unapredjenje, tim pre sto je jurivsi ubicu usput
otkrio i kradljivca umetnickih dela koji je "zakamufliran"
ziveo u St.Meri Midu... Mada je i za to zasluzna
"svevideca" gospodjica Marpl... Naravno
da nista javno obelodanjeno o velikoj ulozi gospodjice
Marpl u celoj stvari. Pa, uostalom, poznavajuci
je, znamo da bi se ona uzasnula i od same pomisli
na tako nesto...
UKOLIKO STE NEDAVNO PROCITALI
OVU KNJIGU I ZELITE SA NAMA DA PODELITE VASE UTISKE
- UCINITE TO ODMAH... KLIKNITE
OVDE I POSALJITE NAM KRATAK SADRZAJ, UTISAK,
KOMENTAR...
UKOLIKO IMATE OVU KNJIGU KAO
NEKO YU (cro-ser-bih-slo-cg-mak) IZDANJE, A MI NEMAMO
TAJ OMOT PRIKAZAN NA OVOJ STRANICI, MOLIMO VAS DA
UKOLIKO IMATE MOGUCNOSTI DA NAM GA SKENIRATE I POSALJETE
NA NAS KAKO BISMO DOPUNILI OVU STRANICU